microscope preloader

Najčešća pitanja

1. Kako izgleda moj dolazak u laboratoriju?

Zabranjen alkohol ikonica Zabranjeno pusenje ikonica
1. Priprema za dolazak u laboratoriju
Lokacija ikonica
2. Dolazak u laboratoriju
Baza podataka ikonica
3. Evidencija u sistemu
Epruveta ikonica Petrijeva solja ikonica
4. Odabir analiza
Inekcija ikonica Casica za urin ikonica
5. Davanje uzorka
Sat ikonica
6. Analiza se radi
Papiri ikonica
7. Gotov nalaz
8. Zadovoljan pacijent

2. Kako odabrati „pravu“ laboratoriju?

Laboratoriju uvek birajte na osnovu kvaliteta. Ukoliko laboratoriju odaberete na osnovu cene ili blizine, lako Vam se može desiti da zbog netačnog rezultata morate ponovo da uradite analizu, ovoga puta u „pravoj“ laboratoriji. Netačan rezultat može trajno narušiti Vaše zdravlje. Kvalitet laboratorije se može proceniti na osnovu odnosa prema pacijentima i radu, i na osnovu opreme, stručnog kadra i dobijenih sertifikata koji potvrđuju kvalitet. „Prava“ laboratorija je ona koja ispunjava stručne zahteve. Pre odabira laboratorije raspitajte se o laboratorijama: o kvalitetu njihovog rada, osoblju, brzini izdavanja rezultata, o pristupu radu i pacijentima i dobijenim sertifikatima. U Jugolabu, pacijenti su na prvom mestu, koristi se samo oprema renomiranih proizvođača najnovije generacije, a brojni stručni kadar se neprestano usavršava.

3. Šta znači akreditovana laboratorija?

Akreditovana laboratorija je laboratorija koju je nacionalno telo za akreditaciju (ATS) ocenilo da ispunjava sve zahteve standarda za medicinske laboratorije, za obavljanje poslova iz svog domena. Ona za to dobija Sertifikat kao potvrdu kompetentnosti.

4. Kako se priprema za dolazak u laboratoriju?

Za neke analize potrebne su posebne pripreme pre dolaska u laboratoriju. Osim ovakve pripreme, poželjno je da pre vađenja krvi održavate uobičajenu dnevnu rutinu (ishrana, san, obaveze i slično), kako bi rezultati analiza oslikavali Vaše stvarno stanje. Organizam različito funkcioniše u kretanju i mirovanju. Za sve analize krvi predviđeno je da se uzorak uzima u stanju mirovanja. Zbog toga je poželjno da nakon dolaska u laboratoriju mirujete nekoliko minuta (dovoljno je da ne hodate), kako bi se organizam umirio. U međuvremenu, naše ljubazno osoblje će prikupiti podatke koji su neophodni za analize koje radite. Čak i kada bi to bilo moguće, nije poželjno da neposredno nakon hodanja ili nakon izlaska iz automobila sednete u stolicu za vađenje krvi.

5. Ako hoću da vadim krv, a nemam uput lekara? Šta da tražim od analiza da mi se uradi?

Često pacijenti samoinicijativno idu u privatne laboratorije da se prekontrolišu. Kako biste izabrali prave analize u datom momentu najbolje je da se konsultujete se stručnim osobljem laboratorije, koje će Vas posavetovati u odnosu na Vaše trenutno stanje ili „problem“.

6. Da li mogu da vadim krv ako sam jeo ili pio?

U zavisnosti od vremena jela ili pića i vrste analiza koje treba da se urade, stručno lice u laboratoriji će Vam reći da li neka analiza može da se uradi ili je potrebno da prođe određeno vreme od uzimanja hrane ili pića.

7. Mogu li popodne da vadim krv?

Za neke analize krv se može vaditi i popodne. Stručno lice u laboratoriji će vam dati tu informaciju.

8. Mogu li da se inficiram virusom HIV-a dok mi se vadi krv?

Ne. Specijalne, pojedinačno pakovane, sterilne igle su za jednokratnu upotrebu. One imaju poklopac sa navojem koji se odvija neposredno pre uboda u venu. Potom se epruveta postavlja sa suprotne strane igle. Epruveta je takođe za jednokratnu upotrebu, hermetički zatvorena i pod vakuumom. Vakuum povlači krv direktno u epruvetu i nema nikakvog kontakta sa bilo kojim agensom sa strane. Iz Vaše vene krv izlazi, a ništa ne ulazi, tako da ne postoji mogućnost da se inficirate.

9. Zašto mi traže toliko informacija na šalteru?

Osim imena i prezimena u laboratorijama je važno dati datum rođenja, adresu ili e-mail adresu, kontakt telefon, ime lekara. Datum rođenja je važan iz dva razloga: prvi što kod dosta analiza tzv. referentne vrednosti nisu iste za odrasle osobe različitog pola i decu; drugo, postoji više osoba sa istim imenom i prezimenom pa je tačan datum rođenja važan podatak za identifikaciju. Ostali navedeni podaci su važni zbog kontakta sa pacijentom.

10. Zašto je važno dati ime lekara koji me šalje?

Ponekad je neophodno da naše stručno osoblje stupi u kontakt sa lekarom: u vezi sa postavljenom dijagnozom, dodavanjem analiza kako bi se olakšala procena bolesti, zatim u slučaju graničnih i patoloških vrednosti i drugih stručnih konsultacija.

11. Šta su referentne vrednosti u nalazu?

Referentne vrednosti su brojevi koji se nalaze na rezultatu i predstavljaju, žargonski rečeno, „normalne vrednosti“ sa kojima se upoređuju naše izmerene vrednosti. Vrednosti su različite za različite analize, a često zavise i od pola i uzrasta. Referentne vrednosti su dobijene statističkom obradom velikog broja podataka za zdravu populaciju.

12. Kako se čuvaju moji podaci i rezultati?

Svi podaci koje date su strogo čuvani u bazi podataka laboratorije. Pristup bazi podataka ima samo ovlašćeno osoblje. Velika baza podataka omogućava čuvanje rezultata i dugoročno praćenje Vašeg zdravstvenog stanja.

13. Od čega zavisi za koliko će biti gotov rezultat?

Brzina završavanja analiza zavisi od vremena kada ste došli u laboratoriju i od vrste analiza. Za neke analize je potrebno više vremena, za neke manje. Pozivanjem laboratorije možete saznati kada bi vaši nalazi bili gotovi. U Jugolabu se posebna pažnja posvećuje brzini izdavanja rezultata, pa će rezultati biti gotovi u najkraćem mogućem roku.

14. Zašto ne mogu da se interpretiraju rezultati preko telefona?

Rezultati se ne interpretiraju preko telefona zbog bezbednosti i poverljivosti rezultata, kao i tačnosti prenosa rezultata. Zato se insistira na dolasku pacijenta po svoj rezultat.

15. Da li može krv da se vadi i kod kuće?

Može. Ukoliko pozovete laboratoriju i zakažete teren, terenski laborant će doći na vašu kućnu adresu i uzeti uzorak. Prilikom pozivanja, informacije koje treba da date su: ime i prezime osobe kojoj se vadi krv, datum rođenja, adresa i kontakt telefon, ime lekara koji traži analize, koje analize se traže. Takođe je potrebno ostaviti ime i prezime osobe koja je pozvala laboratoriju, ukoliko to nije osoba kojoj se uzima uzorak.

16. Zašto me laboranti ponekad pitaju da li mi se vrti u glavi?

Ponekad se dešava da se pacijent prilikom vađenja krvi onesvesti. Ukoliko Vam se nekada desilo da Vam se tokom vađenja krvi vrti u glavi ili ste se nekada onesvestili, potrebno je da to kažete laborantu koji Vam uzima krv. Smestiće Vas u ležeći položaj kako Vam ne bi pozlilo ili da ne biste pali u nesvest i povredili se.

17. Šta znači kada mi kažu da imam “teške vene“?

Teške vene su žargonski nazvane vene koje se „ne vide“- koje se teško pronalaze ili su krte pa prilikom uboda pucaju.

18. Zašto kada tražim kompletnu krvnu sliku dobijem samo jedan rezultat?

Kompletna krvna slika je zapravo jedna analiza, koja obuhvata broj eritrocita (crvenih krvnih zrnaca), broj leukocita (belih krvnih zrnaca), broj trombocita (krvnih pločica), koncentraciju hemoglobina i nekoliko hematoloških indeksa. U svakodnevnom govoru, pacijenti pojam „krvna slika“ pogrešno koriste za analize krvi uopšte.
Kako ne bi došlo do zabune, kada kažete da želite da se uradi krvna slika, naglasite šta tačno podrazumevate pod tim.

19. Da li lekovi utiču na rezultate?

Na neke analize lekovi utiču, a na neke ne. Da bi rezultati mogli adekvatno da se protumače, opšta je preporuka da se lek ne uzima na dan dolaska u laboratoriju, ukoliko nije od životne važnosti. Ponesite terapiju u laboratoriju sa sobom i uzmite je neposredno nakon vađenja krvi.

20. Zašto je za pregled urina važno da bude prvi jutarnji?

Zbog pravilnog tumačenja nalaza važno je da urin bude prvi jutarnji i pravilno uzet, prema uputstvu. Prvi jutarnji urin je najkoncentrovaniji i najbolji uzorak urina, jer iz njega može da se dobije najviše informacija.

21. Zašto se nekom vadi više epruveta krvi a nekom manje?

U zavisnosti od vrste i broja traženih analiza vadi se različit broj epruveta.

22. Šta su to hematomi?

Hematom je stručna reč za podliv, modricu. Često možete čuti da Vam laborant koji Vam vadi krv kaže da tupfer (vatu) koji vam stavi na ubodno mesto, jače pritisnete i držite minimalno 5 min, kao i da ispružite ruku. Ukoliko ne ispoštujete to, često proveravate da li je stala krv, vatu prevlačite preko ubodnog mesta ili samo ostavite vatu i preko nje navučete rukav, krv može da curi ispod kože i da nastane hematom.
Neki ljudi imaju veću sklonost za nastanak hematoma posle venepunkcije.

23. Zašto se rezultati kada upoređujem u dve laboratorije razlikuju?

Laboratorije imaju različitu opremu na kojoj se rade analize, različite su metode, različiti reagensi, a samim tim i različite referentne vrednosti i jedinice u kojima se izražavaju rezultati, zbog čega se javljaju te razlike.
Preporuka je da svaki put kada radite kontrolne preglede, pratite dejstvo terapije ili pratite zdravstveno stanje, analize radite u istoj laboratoriji u kojoj ste započeli preglede, upravo zbog tih razlika. Dakle, ako ste radili iste analize u istom vremenskom periodu ( npr u 2 dana) u dve laboratorije i postojala je razlika u rezultatima, to je upravo zbog gore navedenih razlika.

24. Šta se dešava sa mojim uzorkom nakon završene analize?

Nakon završetka analiziranja, uzorak se čuva 4 dana, za slučaj da je potrebno dopuniti ili ponoviti neku analizu. Nakon toga uzorak se odlaže u medicinski otpad i na poseban način transportuje na dalje uništavanje u skladu sa Zakonom.

25. Gde se „baca“ krv?

Krv i drugi uzorci se u skladu sa propisima odlažu u medicinski otpad i čuvaju pod posebnim uslovima do odnošenja ovlašćene službe. Ovlašćena služba uništava medicinski otpad.

26. Da li moram lično da dolazim po rezultate?

Zbog bezbednosti i poverljivosti rezultata, preporuka je da pacijenti dolaze po svoje rezultate lično. Takođe, možete dati ovlašćenje za podizanje rezultata nekom drugom (Priznanicu koju ste dobili u laboratoriji). Rezultate maloletnih osoba preuzimaju roditelji.

27. Da li mogu ponovo da preuzmem svoj rezultat?

Svi rezultati se čuvaju trajno pa ih možete ponovo preuzeti ukoliko je to neophodno.

28. Kako umanjiti strah od vađenja krvi kod dece?

Deca su naši dragi pacijenti kojima posvećujmo naročitu pažnju. Pripremite ih za vađenje krvi prema našem uputstvu.

29. Plašim se vađenja krvi. Da li imate neki savet za mene?

Kako pre, tako i tokom vađenja krvi, pokušajte da razmišljate ili razgovarate o drugim stvarima. Naše stručno osoblje vodi računa o svemu što je važno i maksimalno će Vam olakšati davanje uzoraka. U sigurnim ste rukama, sve će se završiti vrlo brzo.

30. Kako da protumačim svoj rezultat?

Rezultate tumače isključivo lekari. Samostalno tumačenje rezultata može ozbiljno da ugrozi Vaše zdravlje.